Autoportret je prikaz u kome umetnica prikazuje samu sebe. Može biti crtež, slika, fotografija ili skulptura.
Danas je autoportret najrašireniji oblik svakodnevne zabave za sve one koji snime selfi na svom mobilnom telefonu u bilo kojoj prilici.
U umetnosti postoje još neki učestali motivi: portret, akt, pejzaž, mrtva priroda, istorijski i politički motivi...
Savremeni umetnici obično nisu ograničeni izdvojenim ili jednim te istim motivima. Vrlo česta odlika savremene umetnosti je kombinovanje motiva kako bi se stvorila određena poruka.
Ovde možete vidjeti primere dela s nekim drugim motivima.
Svakog dana 1977. godine umetnik Željko Jerman se fotografisao, ponekad sam, ponekad sa svojim prijateljima umetnicima, a fotografije je stavljao na običan komad belog papira. Napisao je datum i ono što mu je toga dana bilo važno. Tako je napravio foto-dnevnik svoje umetničke godine.
Idući umetnikovim tragom, možete zameniti olovku i papir tastaturom, a klasični fotoaparat digitalnim ili onim na pametnom telefonu, te voditi svoj foto-dnevnik – reči i slike dana – zapisujući svoje misli odmah pored slika koje se pojavljuju na ekranu.
Umetnik Jože Tisnikar često je uključivao autoportret u svoje slike. Isto tako, imao je mnogo prijatelja umetnika koji su mu se divili kao slikaru i osobi, pa bi uvrstili njegov portret u svoja dela.
Portret je umetnički prikaz osobe u kome prevlađuje lice i njegov izraz. Predstavlja sličnost s prikazanom osobom, kao i njenu ličnost.
Ovde možete uporediti Tisnikarov autoportret s portretima na kojima su ga prikazali drugi umetnici: Herman Pivk, Zdenko Huzjan, te napokon Dragiša Modrinjak, kao fotograf koji je fotografisao i portretisao Jožu Tisnikara u raznim razdobljima njegovog života.
„U tom sam periodu, kao prinudni student i slikar nedeljom, često zaticao svoj odraz u ogledalu ormana, a ako su vrata ormana bila odškrinuta, ponekad bih nabasao na bledunjavog mladića koji sedi na krevetu i posmatra me očima ispod kojih su uvek bili podočnjaci.“
Na platnu iz 1974. godine napravljenom u znak sećanja na katalonskog anarhistu Salvadora Puiga Anticha, pogubljenog za vreme Frankovog režima, prikazuje se protest kojim je pokušao probiti granice nametnute jezikom. Boja se, na primer, ne nanosi direktno na platno kičicom, već je prikazana gotovo konvencionalno pomoću hromatske lestvice. Osim hromatske lestvice, umetnik je stavio i dres s poluotvorenim rukavima, prilično čest motiv u njegovim delima, koji predstavlja samog umetnika otelotvorenog u skromnom, siromašnom predmetu.
je umetnički prikaz golog ljudskog tela, a koristi se da bi se izrazili određeni ideali ili čak osnovne karakteristike muške i ženske lepote.
je umetničko delo koje prikazuje uglavnom nežive stvari, tipične svakodnevne predmete koji mogu biti iz prirode ili rukom rađeni (tradicionalno se u to ubrajaju voće, povrće, cveće i tome slično).
je umetnički prikaz određenog dela zemlje ili regije, obično ruralan (seoski).